(Ne)očekivano šokiranje čitalaca – naslovnica lista Time

U borbi za čitanost često se ne biraju sredstva, pa se danas zaista više nego ikada pitamo: Šta je uloga medija? Da nas(samo) informišu ili i zabave,  zavedu, šokiraju? I dokle se u tom hodu po „ivici noža“ ide? Za More »

„Resurs centar“, onlajn platforma za praćenje izbora

Dok se predizborna kampanja  tek zahuktavala, Medija centar je predstavio svoj online projekat – Resurs centar internet platformu.  Sad, pred izbornu tišinu,  napisaću malo o ovom projektu, podržanom od strane Fonda za otvoreno društvo, namenjenom novinarima, ali i svim građanima More »

Izveštaj – dobro uigrane činjenice

Bez obzira što je osim vesti najčešća svakodnevna forma novinarskog izražavanja, za neke autore izveštaj nije „zaslužio“ da se smatra posebnom formom, već mu „tepaju“ proširena vest.  Sve ono što važi za dobru, univerzalnu vest, o čemu sam pisala u More »

Blog kao izvor informacija u dnevnoj štampi, slučaj JAT

Čini se kao prilično važna novost vezana za blog i domaće blogere, a online zajednica kao da je propustila da je primeti (valjda zato što se tako selektivno oduševljava pojavama): u nekoliko novinarskih tekstova  u onlajn izdanjima domaćih dnevnih novina More »

Medijska pismenost na delu – kako nam „mažu oči“

Da li profesionalna deformacija ili zdrav razum, tek i nesvesno vesti iz medija odmah klasifikujem prema tome da li uopšte imaju osnovna obeležja pravilno napisane informacije, i osnove objektivnosti (ups ovo je vrlo klizav teren, ali se nadam da ćete More »

10 stvari kojima PR-ovi izluđuju novinare

Prva znanja koja sam o PR (public relation) – stekla, bila su, logično, iz ugla novinara. I mada im to svakako nije jedini, ni najbitniji deo posla, onima koji se bave odnosima s javnošću, kontakti sa novinarima su važni. Zato More »

O medijskoj pismenosti (knjiga)

Umete li da čitate medije? Umete li da raspoznate ko stoji iza neke informacije, zašto je plasirana, kome je namenjena, kako je „fino štelovana“? Da li uopšte, u sveopštem skakanju sa informacije na informaciju imamo vremena i izbora da se More »

„Kopi pejst“ novinarstvo na delu

Kopipejstologija (odličan izraz na čije autorstvo pravo polaže Siobhan,  u odličnom članku o slučaju „lažnog“ Nobela i površnosti novinara), je, između ostalog, sramni manir loših novinara – štrpnu malo odavde, malo odande (najčešće uzmu tekstove sa prve strane Google pretrage), More »

Korišćenje društvenih medija kao izvora informacija za novinare – saveti

Ne morate pročitati sve što se ovih dana pisalo  i govorilo na temu novinara i njihove (ne) upotrebe društvenih medija) ( u daljem tekstu DM ) u kreiranju  i plasiranju vesti  da bi shvatili koliko je ova, na momente žestoka More »

Kako „kazniti“ nedozvoljeno korišćenje slika u medijima?

Minja Nikolić Bogdanovski,  autorka verovatno najposećenijeg bloga u Srbiji (Minjina  kuhinjica)  objavila je na svojoj Facebook strani epilog slučaja krađe fotografija s njenog popularnog kulinarskog bloga. Press, dnevni list koji je ukrao (ili lepše rečeno neovlašćeno objavio fotografije bez dozvole More »

 

Javni servis – javno blamiranje!

dojenje2006

Mlatim se ja, evo već tri godine sa jednom NGO  – osnivač, članica, sad i neka vajna direktorka . Trudiš se da uradiš nešto za svoju i drugu decu, da ne žive u ovakvoj, fu…. državi, da ih ne gaze neki činovničići i ućutkuju gori od njih.

I trudimo se, izmeđju ostalog da promovišemo dojenje, koje se u Srbiji drži na jadnoj cifri od 15 odsto. I onda se neki glupson sa JAVNOG SERVISA seti da bi bilo dobro pustiti ovo kao senzaciju: http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/14/Nauka/50734/Dojenje+Å¡tetno+posle+četiri+meseca?.html

dojenje2006Fotografija vlasništvo Udruženja Roditelj

Ej, živote, lutalico, za šta plaćam pretplatu…. a na TO mi kažemo OVO:

SAOPŠTENJE
Povodom izveštavanja Javnog servisa RTS o dojenju

Povodom informacije o štetnosti dojenja, objavljene kao vest o istraživanju danskih naučnika u drugom Dnevniku Javnog servisa Radio televizije Srbije 19. marta 2009. godine, Udruženje RODITELJ zajedno sa Beogradskom kancelarijom UNICEF-a i Institutom za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ izražava zabrinutost zbog načina na koji je plasirana ova vest i posledice koje ona može da izazove.
Istraživanja o dojenju sprovode se u svetu već decenijama, ali samo rezultati onih koja se pokažu kao validna objavljuju se u stručnim časopisima i nađu u svetskim bazama podataka. Dokazana nova saznanja o dojenju prihvataju autoriteti u oblasti dojenja i uvršćuju ih u svoje preporuke. Svetska zdravstvena organizacija (SZO), UNICEF, Svetska alijansa za promociju dojenja se ubrajaju u najvažnije svetske autoritete u tom području. Od izuzetne je vaznosti da mediji , ukjučujući i javne servise, potvrde verodostojnost informacija kroz proverene izvore i da konsultuju organizacie koje su autoritet za specificno područje pre nego što objave vest.
Kao organizacije koje se između ostalog bave promocijom dojenja i brinu za dobrobit dece, želimo da ukažemo da način na koji je informacija bila ponudjena na Javnom servisu jasno pokazuje da nije bilo prethodne provere i primene pravila verifikacije („dve strane priče“), što može gledaoce ostaviti u nedoumici, ili čak prouzrokovati da se bespotrebno širi panika.

Dojenje je od izuzetnog značaja za zdrav i sveobuhvatni razvoj deteta i za ostvaranje bliskih emocionalnih veza izmedju majke i deteta. Hiljade različitih istraživanja su potvrdila korist isključivog dojenja do šestog meseca života bebe. U Srbiji, na žalost, svega 15% majki isključivo doji svoju bebu u prvih 6 meseci. Iako se stavovi polako menjaju uz velike napore zdravstvenih radnika i grupa građana koji promovišu dojenje, stavovi, Srbija je još uvek značajno ispod evropskog proseka po procentu isključivog dojenja, Dojenje je jedno od najintimnijih i najosetljivih pitanja s kojima se majke susreću i potrebno je da im šira društvena zajednica da punu podršku.

Nema nikakve koristi od širenja informacija o istraživanjima koja još nisu dobila naučnu potvrdu, za koja se ne zna ni metodologija, niti se zna sa kakvom motivacijom su bila napravljena.
Apelujemo na Javni servis Radio Televizije Srbije kao odogovornog medija da obezbedi pouzdane informacije o dojenju i da pruži prostor za kvalitetno javnu raspravu na koju ćemo se i mi potpisnici ovog pisma sa zadovoljstvom odazvati.

Za one koje zanima koji su još uvek važeći statovi o dojenju, dodatne informacije mogu se naći na:
http://www.who.int/topics/breastfeeding/en/
http://www.motherlove.com/resources_studies.php
http://aappolicy.aappublications.org/cgi/content/full/pediatrics;115/2/496
http://www.who.int/child_adolescent_health/documents/9241595230/en/ http://www.llli.org/
http://www.who.int/features/factfiles/breastfeeding/en/
http://www.cdc.gov/breastfeeding/
http://www.cdc.gov/breastfeeding/pdf/BF_guide_1.pdf

Udruženje RODITELJ
UNICEF, Beogradska kancelarija
Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”
Kontakt Udruženja RODITELJ
http://roditelj.org
info@roditelj.org

I sasvim LIČAN STAV JEDNOG TATE

Nauka još uvek otkriva nove i nove prednosti produženog dojenja. Tako je, na primer, nedavno potvrđeno da duže dojena deca imaju veći koeficijent inteligencije, da su manje podložna alergijskim oboljenjima, itd.

Ovakva naučna saopštenja su redovna pojava. Ipak, ona ne nalaze svoje mesto među vestima javnog servisa Srbije. Urednici RTS-a ne nalaze za shodno da nas, svoje gazde (jer ih plaćamo), obaveste o tome. Takođe nas ne obaveštavaju kada neka od velikih kompanija koje proizvode kozmetiku, opremu ili hranu za bebe negde u svetu izgubi neku parnicu ili kad se otkrije da su im proizvodi štetni.

Ali zato je nedavno istraživanje Danskog instituta za zdravstvo, koje nije naročito propraćeno u svetskim medijima, na RTS-u postalo prvorazredna vest.

Samo istraživanje nije nikakav skandal – jedno je od mnogih. Ono upozorava da postoje podaci o tome da majke koje unose toksine mogu te toksine u mleku preneti deci koju doje duže od četiri meseca. Ovi naučnici pre svega upozoravaju na lošu ishranu majki, i najavljuju dalja istraživanja – koja su neophodna da bi nešto postalo naučno znanje. Tako nauka funkcioniše. Ako bi se i pokazalo kao savršeno tačno, prvo bi valjalo imenovati te namirnice, videti da li ih naše majke unose… itd.

Ono što jeste skandal, pored te selektivnosti informacija, pre svega je skandalozan naslov: „DOJENJE ŠTETNO POSLE ČETIRI MESECA?“

U tradiciji najgoreg novinarstva, nešto što nije puna istina (svako dojenje uopšte?), a ni definitivna i dokazana istina (dalja istraživanja?), pretvara se u svakom razumljivu vest (dakle istinu), a od tužbe se čuva UPITNIKOM na kraju.
Kao kad bi mi napisali:  Urednik vesti Radio televizije Srbije korumpiran od strane proizvođača adaptiranog mleka?

Ima upitnik, zar ne?

VN:F [1.9.17_1161]
Rating: 0.0/10 (0 votes cast)
VN:F [1.9.17_1161]
Rating: 0 (from 0 votes)

4 Responses to Javni servis – javno blamiranje!

  1. Domaćica каже:

    Dojenje = ni lepšeg načina da se ljubav prenese na dete, ni boljeg načina da se njegovo zdravlje sačuva.
    Ili buduće generacije spremamo da postanu roboti?
    uzgajani u saksiji?
    Prijatno!

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

    VA:F [1.9.17_1161]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.17_1161]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  2. Bednopiskaralo каже:

    U saksiji, po mogućstvu da piju samo adaptirano mleko i donose profit, naravno!
    Jedan čika Pera je lepo prokomentarisao tekst objavljen u Blicu – zeza nas sto se plaća PDV na majčino mleko – mada mozda se đavli dosete!

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

    VN:F [1.9.17_1161]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VN:F [1.9.17_1161]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  3. Šuky каже:

    Nemam komentar na ovo. Stvarno, tv je postao izvor takvih psihičkih zaraza da je ovo još jedan čir na licu RTS-a.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

    VA:F [1.9.17_1161]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.17_1161]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  4. Zubović каже:

    Iako još nemam decu, imaš moju punu podršku. Mnogo se potresem kad vidim ovakve vesti, baš sam neki dan raspravljao sa devojkom da nema lepšeg i zdravijeg načina za hranjenje bebe od dojenja. Naravno i da majke treba da povedu računa o tome čime se hrane i šta prenose na bebu. Postali smo društvo gde se degradiraju osnovne životne potrebe… postojalo je istraživanje za vreme II svetskog rata vršeno od strane nacističkih naučnika da dete koje živi u savršenim uslovima života, pod pravim staklenim zvonom i koje se hrani kvalitetnim mlekom za bebe (pazi sad) UMIRE USLED NEDOSTATKA MAJČINOG DODIRA!!!…. iako je odgajano pod potpuno sterilnim uslovima.

    Znači, u se i u svoje kljuse, Tijaniću i ostalima na RTS-u onako od srca preporučujem da ga sisaju.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

    VA:F [1.9.17_1161]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.17_1161]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>