(Ne)očekivano šokiranje čitalaca – naslovnica lista Time

U borbi za čitanost često se ne biraju sredstva, pa se danas zaista više nego ikada pitamo: Šta je uloga medija? Da nas(samo) informišu ili i zabave,  zavedu, šokiraju? I dokle se u tom hodu po „ivici noža“ ide? Za More »

„Resurs centar“, onlajn platforma za praćenje izbora

Dok se predizborna kampanja  tek zahuktavala, Medija centar je predstavio svoj online projekat – Resurs centar internet platformu.  Sad, pred izbornu tišinu,  napisaću malo o ovom projektu, podržanom od strane Fonda za otvoreno društvo, namenjenom novinarima, ali i svim građanima More »

Izveštaj – dobro uigrane činjenice

Bez obzira što je osim vesti najčešća svakodnevna forma novinarskog izražavanja, za neke autore izveštaj nije „zaslužio“ da se smatra posebnom formom, već mu „tepaju“ proširena vest.  Sve ono što važi za dobru, univerzalnu vest, o čemu sam pisala u More »

Blog kao izvor informacija u dnevnoj štampi, slučaj JAT

Čini se kao prilično važna novost vezana za blog i domaće blogere, a online zajednica kao da je propustila da je primeti (valjda zato što se tako selektivno oduševljava pojavama): u nekoliko novinarskih tekstova  u onlajn izdanjima domaćih dnevnih novina More »

Medijska pismenost na delu – kako nam „mažu oči“

Da li profesionalna deformacija ili zdrav razum, tek i nesvesno vesti iz medija odmah klasifikujem prema tome da li uopšte imaju osnovna obeležja pravilno napisane informacije, i osnove objektivnosti (ups ovo je vrlo klizav teren, ali se nadam da ćete More »

10 stvari kojima PR-ovi izluđuju novinare

Prva znanja koja sam o PR (public relation) – stekla, bila su, logično, iz ugla novinara. I mada im to svakako nije jedini, ni najbitniji deo posla, onima koji se bave odnosima s javnošću, kontakti sa novinarima su važni. Zato More »

O medijskoj pismenosti (knjiga)

Umete li da čitate medije? Umete li da raspoznate ko stoji iza neke informacije, zašto je plasirana, kome je namenjena, kako je „fino štelovana“? Da li uopšte, u sveopštem skakanju sa informacije na informaciju imamo vremena i izbora da se More »

„Kopi pejst“ novinarstvo na delu

Kopipejstologija (odličan izraz na čije autorstvo pravo polaže Siobhan,  u odličnom članku o slučaju „lažnog“ Nobela i površnosti novinara), je, između ostalog, sramni manir loših novinara – štrpnu malo odavde, malo odande (najčešće uzmu tekstove sa prve strane Google pretrage), More »

Korišćenje društvenih medija kao izvora informacija za novinare – saveti

Ne morate pročitati sve što se ovih dana pisalo  i govorilo na temu novinara i njihove (ne) upotrebe društvenih medija) ( u daljem tekstu DM ) u kreiranju  i plasiranju vesti  da bi shvatili koliko je ova, na momente žestoka More »

Kako „kazniti“ nedozvoljeno korišćenje slika u medijima?

Minja Nikolić Bogdanovski,  autorka verovatno najposećenijeg bloga u Srbiji (Minjina  kuhinjica)  objavila je na svojoj Facebook strani epilog slučaja krađe fotografija s njenog popularnog kulinarskog bloga. Press, dnevni list koji je ukrao (ili lepše rečeno neovlašćeno objavio fotografije bez dozvole More »

 

Lepotica umire sama

Kuca u Dobracinoj, u očajnom stanju

Gomile šuta, načeti zidovi, razlupane kaljeve peći… Izrada bečkih majstora samo nagoveštava bogatstvo i sjaj koji je ovo zdanje nekada imalo. Zgradu sagrađenu 1884, početkom devedesetih godina prošlog veka kupio biznismen Boris Vukobrat. Zgrada je pod zaštitom države, pa je vlasnik sprečen da je sruši.

BEOGRAD – Čudan je osećaj kada koračate po stoletnom parketu, tu je krajem 19. veka gazio **krem** ondašnjeg srpskog društva. Fini enterijer građanske kuće – visoki plafoni, kaljeve peći bečkih majstora, vijugavo masivno stepenište… Porodična kuća pukovnika Đorđa Markovića na uglu Dobračine i Simine ulice, vila iz 1884. godine, u kojoj još lebdi aristokratski duh, jedan od retkih ostataka srpske građanske kulture pretprošlog veka. Danas je to ruina koja polako umire.

Kuca u Dobracinoj, u očajnom stanjuBRISANJE I RUŠENJE
OBRASLO u bršljan i **sivilo**, ovo zdanje deluje avetinjski. Iza otškrinutih vrata teške gvozdene kapije, čeka vas oronula zgrada, zarasla i **obogaljena**. Mnogoborojne odaje nekada raskošne kuće. Svuda gomile šuta, **načeti** zidovi i razlupane kaljeve peći, rasklimatan mozaički rađen parket. Ali, naslućuju se bogatstvo i sjaj koji je ova lepotica nekada imala.
Požar koji su, najverovatnije, izazvale dotrajale instalacije uništio je sprat, a plafon se na više mesta prolomio. Sadašnji vlasnik poznati biznismen Boris Vukobrat izgleda da nema nameru da je obnovi, jer je kuća od 1997. godine pod zaštitom države kao spomenik kulture. Vlasnik je, naime, sprečen da sruši kuću na ekskluzivnoj lokaciji i sagradi novu, a Dorćolci su prinuđeni da gledaju svakodnevno propadanje zdanja.
- Dali smo predlog republičkom Zavodu za zaštitu spomenika kulture da kuću izbrišu iz registra spomenika kulture, jer je ruinirana i veoma teško se može restaurirati, ali oni nisu prihvatili predlog – kaže za **Novosti** Gordana Gordić, istoričar umetnosti iz gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. -  Osamdesetih, ovo zdanje, površine oko 1.100 kvadrata bilo je u pristojnom stanju. Čak smo spremili i konzervatorske uslove za restauraciju, ali oni više ne važe, jer zub vremena je nepovratno uništio ono što smo mi zaštitili.

VRŠLJAJU KLOŠERI I NARKOMANI
IPAK, tvrdi naša sagovornica, nije sve izgubljeno – mogao bi se napraviti dogovor sa vlasnikom, da se deo autentičnosti očuva, makar spoljni izgled, koji odiše epohom akademizma 19. veka. Morali bi da se naprave novi konzervatorski uslovi, ali je cilj da se sačuva makar delić značaja ovog zdanja, koje je trenutno samo **značajno utočište** za narkomane i beskućnike.
- Dolazi u obzir i adaptacija uz izmene, dogradnju, nisu to Đurđevi stupovi, pa da se svaki detalj mora ispoštovati – smatra Gordana Gordić. – Nije nam cilj da ruglo stoji u centru grada, a da svi **peremo ruke** od toga. Nadam se da ćemo pronaći zajednički jezik sa vlasnikom, da vidimo šta se od kuće može uraditi tako da on zadovolji svoje interese, a država sačuva svoju istorijsku znamenitost.
Ako se to ne desi, biće to sramota za državu. Ko još zakopava svoje korenje i pušta da se istorija sama uruši do temelja?

BURNA ISTORIJA
PRIČA se da je ovo zdanje izgrađeno za smeštaj ljudi koji su zidali železničku stanicu, a od prvog vlasnika pukovnika Markovića kupio ga je advokat Milan Milovanović. Na prizemnu vilu, on je 1927. godine dozidao sprat prema projektu arhitekte Đure Bajalovića. Početkom devedesetih vlasnik je postao Boris Vukobrat, naš biznismen iz Pariza.
Zbog oklevanja vlasnika i pasivnosti države da sačuva bar mrvicu svoje istorijske zaostavštine sudbina nekada raskošne vile je neizvesna.
Da li će se dozvoliti da nekadašnja lepotica u dubokoj starosti umre i sa sobom **zagubi** duh nekadašnjeg građanskog Beograda? Bahatost će nas skupo koštati, jer kako kaže Gordana Gordić, kuća je zbog propadanja već izgubila svoje autentično spomeničko svojstvo, ali je i dalje od neprocenjive vrednosti.

**SKVOTOVI**
IAKO napuštena, kuća je nedavno ponovo – useljena! Osim skitnica, narkomana koji su povremeno svraćali i klinaca iz kraja koji su **praznu gajbu** koristili za žurke, neko se dosetio da propalo zdanje u Dobračinoj pretvori u – **skvot**. Saša Predić, poznatiji kao Rebel Maus, letos se uselio u nju, ali ga reporteri **Novosti** nisu zatekli. Verovatno je zbog zime koja duva kroz celu kuću, potražio adekvatnije mesto za **skvot**. Od četvoro **klinaca** iz kraja koje smo zatekli kako šetaju po kući saznali smo da Maus više nije tu, a da se oni retko tu okupljaju zbog klošara koji stalno dolaze.
**Skvot** – ova čudna imenica označava kuću koja je naseljena bez dozvole. Na zapadu, skvotovi su uobičajena pojava – Barselonu, na primer, zovu **gradom skvotova** jer ih tamo ima više od 200.

 

UPDATE:

Lepotica je nastavila da propada sve dok vlasnik nije na njenim ruševinama napravio ovog „Frankenštajna“.

 

A. Radulović

Tekst je objavljen u „Večernjim novostima“

VN:F [1.9.17_1161]
Rating: 0.0/10 (0 votes cast)
VN:F [1.9.17_1161]
Rating: 0 (from 0 votes)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

*

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>